Neravnopravan položaj Hrvata u BiH

Hrvatsko narodno vijeće (HNV) BiH organiziralo je jučer u Sarajevu konferenciju o temi „Neravnopravan položaj Hrvata u BiH“.

Predsjednik HNV-a dr. Luka Markešić je kazao da neravnopravnost o kojoj se želi govoriti proizlazi iz uređenja BiH kako je doneseno u Dejtonskom sporazumu i, što je još gore, ni takvo se uređenje ne provodi jednako i pravedno na cijelom teritoriju i prema svim ljudima i narodima BiH. Odatle, smatra on, uglavnom i neravnopravni položaj Hrvata u BiH i njihov zahtjev za pravednim uređenjem BiH.

Hrvatsko narodno vijeće traži stalno pravedno uređenje BiH u kojem će Hrvati prestati biti neravnopravni i postati ravnopravni sa svima drugima u ovoj zemlji. Da bi se to postiglo potrebno je, kazao je Markešić, činiti opravdane promjene na lokalnoj i globalnoj razini zajedničke nam domovine i države BiH.

Po njegovim riječima, BiH se mora graditi kao suverena, demokratska, pravna i sekularna država. Hrvati, koji su brojčano manji od drugih konstitutivnih naroda, mogu samo pod zaštitom takve države živjeti zajedno s drugima bez ugroženosti, u sigurnosti, slobodi i miru.

„Podjela BiH na dva entiteta je protivna geografskoj prirodi i povijesti zemlje te je takvo uređenje države nefunkcionalno, nepravično i nedemokratično za sve narode i građane. Njime se provodi diskriminacija te onemogućuje ravnopravnost i zajedništvo naroda i građana BiH, što pogađa posebno Hrvate kao manji konstitutivni narod raspršen na cijelom teritoriju države“, kazao je Markešić.

Dodao je da je troentitetsko uređenje BiH također nepravično i nefunkcionalno za Hrvate naseljene različito u cijeloj BiH.

Po njegovim riječima, takvo ustavno uređenje BiH bi većinu Hrvata pretvorilo u nacionalnu manjinu u entitetima drugih dvaju naroda, dovelo u izolaciju u samom hrvatskom entitetu, a potom potaknulo iseljavanje i nestanak, „što se i sada već događa“.

Markešić ističe da novi model uređenja države mora biti zasnovan na pravdi, principima funkcionalnosti i racionalnosti. Regionalizacija ili kantonizacija cijele BiH, s najviše tri razine vlasti, može ukloniti nepovjerenje i političke napetosti, postojeću neravnopravnost naroda i građana i strah od asimilacije i nestanka.

Svaki novi oblik uređenja države mora garantirati ravnopravnost unutar pojedinih naroda.

„Stvaranjem triju entiteta svi narodi bi u većem dijelu BiH bili diskriminirani i unutar svojeg nacionalnog korpusa, kao što su već sada diskriminirani dijelovi sva tri naroda u pojedinim područjima BiH i prisiljeni na dalje iseljavanje“, kazao je između ostalog Markešić.

Član HNV-a Ivo Komšić iznio je podatke koji govore da je po popisu iz 1991. godine, od 4.377.033 stanovnika u BiH, Hrvata bilo oko 800.000.

„U prvom prognaničko-raseljeničkom valu 1992. koji je uzrokovan tihom i otvorenom okupacijom BiH od takozvane JNA i ostalih paravojnih formacija, oko 300.000 Hrvata je napustilo svoja prebivališta. U drugom valu koji je bio rezultat tzv. hrvatsko-bošnjačkog sukoba, procjenjuje se da je oko 150.000 Hrvata napustilo svoje domove, uglavnom u srednjoj Bosni i dolini Neretve“, kazao je Komšić.

Po njegovim riječima, poslije Dejtonskog sporazuma u RS se vratilo oko 12-15.000 Hrvata, što je manje od jedne desetine predratnog broja. Slična je situacija i s većim gradovima u Federaciji BiH - Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihaću, Bugojnu, Travniku.

„Uz ovo treba dodati da se vrši tiho iseljavanje Hrvata iz Federacije i u postdejtonskom periodu koje je uzrokovano neravnopravnošću na lokalnim zajednicama, teškom ekonomskom situacijom, neizvjesnom budućnošću države, teškoćama u postizanju kulturne i vjerske ravnopravnosti. Procjenjuje se da je do 2007. broj Hrvata u BiH smanjen za oko 500.000, što znači da je sa 17 posto u 1991. pao na oko 13 posto“, kazao je Komšić.

Ilija Šimić je istaknuo da je svakodnevna očiglednost da Hrvati nisu ravnopravi u BiH.

„Ko to ne vidi neka potegne za statistikom“, kazao je.

Dodao je da su Hrvati u svakom području i na svim teritorijama, osim u nekoliko općina gdje su većina, neravnopravni.

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić je kazao da BiH treba novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju te da je ovakva dvoentitetska neodrživa.